POČECI

Povijest – općenito

Povijest mu je duga već više od 160 godina. Predzadnji vrhovni poglavar Družbe Isusove, general, Peter Hans Kolvenbach je rekao: „Njegovo rođenje i njegov početak su intimno povezani s Evangelizacijom, s misionarskom željom jedne skupine mladih isusovaca.“

Godine 1844. pater François-Xavier Gautrelet bio je duhovnik isusovačkih bogoslova u Valsu u Francuskoj. Bio je u 37. godini. Osjetio je kod svojih bogoslova misionarski žar i nestrpljivost zbog studija koji im je priječio da odmah krenu u misije. Razmišljao je o tome kako ih učiniti misionarima i za vrijeme njihova studija. Tražio je načina kako pomoći tim mladim isusovcima, bogoslovima da sudjeluju u misijama svojih starijih kolega isusovaca koji su već radili u misijama širom svijeta. Shvatio je kako bi se to moglo ostvariti molitvom.

Ti mladi isusovci bili su zauzeti svojim studijem, a žarko su željeli poći u misije i naviještati Radosnu Vijest. No to nisu mogli ostvariti, jer su bili daleko od misijskih zemalja i „prikovani“ za svoje studentske klupe. Premda su studirali i pripremali se za svećeništvo, ipak su svojom molitvom postali bliski suradnici svojoj subraći misionarima i solidarni s njima u službi naviještanja Radosne Vijesti. Čvrsto su vjerovali u snagu molitve i živjeli u dubokom zajedništvu s Isusom Kristom shvaćajući kako na takav način mogu služiti Božjem Kraljevstvu. To je bio vrlo konkretan i jednostavan način služenja Kristu i misijama iako nisu bili misijskim zemljama.

P. Gautrelat im je jednostavno rekao da trebaju svaki dan prikazati, u zajedništvu sa Srcem Isusovim, svoju molitvu, svoja djela, znači napose svoj studij, i svoja trpljenja za spasenje svijeta. To se prikazanje može živjeti jedino u intimnom zajedništvu s Kristom u Euharistiji. To svakodnevno prikazanje samoga sebe bio je odgovor na njegovu ljubav i odluka da se slijedi Isusa Krista u dubokoj ljubavi prema njemu i u poučljivosti Duhu Svetom.

Razdioba

Povijest AM dijeli se na tri razdoblja, a svako od njih zahvaća otprilike pedeset godina:

  1. razdoblje zahvaća početak AM i njegovo širenje, (1844. – 1892.).
  2. razdoblje je vrijeme učvršćivanje AM pod vodstvom vrhovnih poglavara Družbe Isusove, generala, (1896. – 1946).
  3. razdoblje zahvaća vrijeme njegove obnove i krize koja je slijedila nakon Drugog vatikanskog koncila.

Ovo prvo razdoblje bi brzo nestalo i rasplinulo se zbog nedostatka čvrste strukture samog pokreta. Patru Gautreletu je priskočio u pomoć jedan drugi isusovac koji je bio profesor filozofije tih mladih isusovačkih studenata, pater Henri Ramière (1861-1884). P. Ramière je bio čovjek velikih intelektualnih sposobnosti, a u isto vrijeme vjerni i gorljivi redovnik. Uz talente za pisanje i organizaciju posjedovao je neobično gorljiv, gotovo strastven, apostolski duh. Kroz 24 godine neumorno se davao i s entuzijazmom bio angažiran u AM tako da mu je utisnuo njegov vlastiti značaj. Kao gorljivi štovatelj Srca Isusova pokrenuo je prvo glasilo AM, „Glasnik Srca Isusova“. Pri kraju njegova života takvo glasilo je izlazilo u 14 raznih zemalja.

Pape su u više navrata potvrđivali statute AM i njihove prilagodbe. Poticali su vjernike širom svijeta na štovanje Srca Isusova i na uključivanje u AM. Svake godine izlaze Nakane AM po preporuci Svetoga Oca. Jedna je za opću Crkvu, a druga za misije. Tim nakanama pojedine Biskupske konferencije mogu dodati i svoju nakanu. Tako hrvatski biskupi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini dodaju i svoje nakane. Glasnik Srca Isusova i Marijina redovito ih izdaje posebno kao malu brošuru, a svaki mjesec na svojim stranicama komentira sve tri nakane.

Tako je nastao ovaj duhovni pokret koji se ubrzo raširio po cijelom svijetu. On pomaže svim vjernicima koji su članovi Apostolata molitve da budu misionari na svojim radnim mjestima i u svojim zajednicama ako svaki dan prikazuju Srcu Isusovu svoje molitve, riječi, djela i trpljenja. AM poziva svakoga u njegovu zvanju na aktivnu suradnju u poslanju Crkve. Svi su pozvani da budu apostoli na ovome duhovnom putu koji je ukorijenjen u Euharistiji i u Srcu Isusovu.