Skip to content

NAKANA PAPE FRANJE I NAŠIH BISKUPA ZA SIJEČANJ 2020

Posted in NAKANE-ADORACIJA

BISKUPI nas potiču na molitvu: Da Crkva, hodočasteći kroz svijet, bude ustrajna u slušanju Božje riječi te radosno živi mudrost evanđelja i svim ljudima očituje ljepotu Božjega čovjekoljublja.

         Više nam stvari naši biskupi ovom molitvenom nakanom stavljaju pred oči, ne bismo li se srcem dublje u njih zagledali i molitvom pratili njihovu želju. Prvo, temeljna je istina da smo svi mi stranci i putnici na ovoj zemlji, ali kad u tu svoju stvarnost unesemo Boga, onda doista shvaćamo da nismo lutalice, nego hodočasnici koji znaju kamo idu. Potom nas biskupi upućuju na to, kako valja ići. Ne samo pojedinačno, nego kao zajednica vjernika, Crkva. I odmah dodaju potrebu ustrajnosti u slušanju Božje riječi te sukladno s mudrošću Evanđelja pružamo ovome svijetu, svim ljudima, ono što smo i sami doživjeli, a to je ljepota Božjega čovjekoljublja. 

         Proslavili smo Božić, a upravo nam Božićna služba riječi ističe te istine i iz Poslanice Hebrejima, gdje se izričito veli: „Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima u prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu.“ Upravo te riječi upućuju nas da Isusov pojavak među ljudima promatramo kao obećanje u Starom zavjetu i koje se, eto, ispunilo. Stoga je važno također meditirati Božju riječ u cjelini starozavjetne Božje objave i njegove pedagogije i priprave na Isusov dolazak. Druga važna rečenica dolazi nam od sv. Pavla kad piše: „Kad se očitovala dobrostivost i čovjekoljublje Spasitelja našega, Boga, on nas spasi ne po djelima što ih u pravednosti mi učinismo, nego prema svome milosrđu: kupelju novog rođenja…“

         Stoga taj događaj Spasiteljeva rođenja uistinu ispunjava radošću sav svijet, tako da se i nebo otvara s pjesmom proslave Boga i mira ljudima. Ta radost navještaj je svekolike mudrosti koja nam se očitovala u Isusovim riječima, čudesima, postupcima s ljudima ne bi li im priopćio svu Očevu ljubav po kojoj nam je poslao srce svoje odnosno Sina svojega, da bi nas ispunio novim Duhom ljubavi kako bismo u zahvalnosti kročili prema punini zajedništva s Bogom. U toj Božjoj ljubavi mi već i doživljavamo određeni predokus cilja našega hodočašća po snazi sakramenata koje nam je Isus ostavio da bismo lakše hodali unatoč mnogim preprekama i izazovima uspinjanja.         Sve to učiniti sadržajem naših vapaja Bogu za nas same, za naš narod, i za cijelu Crkvu – bilo kad molimo sami, bilo kad smo kao zajednica skupljeni pred Gospodinom.

PAPA FRANJO u ovom mjesecu pak nas poziva : Molimo da kršćani, sljedbenici drugih religija i svi ljudi dobre volje promiču mir i pravdu u svijetu.

            Svjedoci smo izuzetnih zauzetnika za mir u svijetu u osobama posljednjih papa. Naročito je to došlo do izražaja prigodom teške krize u kojoj je posredovao sv. Ivan XXIII. Potom je njegov nasljednik blaženi Pavao VI. u listopadu 1965. – koji je održao znameniti govor u skupštini Ujedinjenih naroda, a tri godine poslije uveo je da se 1. Siječnja, na svetkovinu Blažene Djevice Marije Bogorodice ujedno slavi i Međunarodni dan mira. 

         To se, dakle, zbivalo tek 20 godna nakon Drugoga svjetskoga rata, a hladni rat kao da nikad nije prestao, jednako kao što su buktala sad ovdje sad ondje različita ratna žarišta. Biskupi su na Drugom vatikanskom saboru snažno govorili o odgovornosti svih pojedinaca i naroda u izgradnji mira, temeljeći svoja promišljanja ponajprije na Svetom pismu. Osobitom zahtjevnošću biskupi se pozivaju na političare, posebice u dokumentu Gaudium et spes (Radost i nada) o Crkvi u suvremenom svijetu. Svjesni svoje odgovornosti biskupi promišljaju u svjetlu Utjelovljene Riječi, Isusa Krista, koga je već prorok Mihej nazvao jednostavno ‘Mir naš’, da bi slijedom proroka Izaije izričito naglasili da je ‘mir djelo pravde’. Odonda su pri –svetoj Stolici i pri biskupskim konferencijama ustanovljena posebna tijela koja nose naslov Iustitia et pax (Pravda i mir), a bdiju nad tim da se u pojedinim krajevima naše zemlje doista živi u pravdi i miru. 

         Papa potiče i kršćane i sve druge vjernike drugih vjera, pa i one koji ne vjeruju na promicanje mira i pravde u svijetu. Očito je da bez pravde nema mira i da je svatko u svojem okružju za to odgovoran. Vjernici posebno. Mir je u biblijskom smislu najuzvišeniji mesijanski dar, jer je to spasenje koje nam je Isus priskrbio, a to je pomirenje s Bogom. No mir je i ljudska vrijednost koja se ima ostvarivati na društvenom i političkom planu. Mir Kristov i mir među ljudima jednostavno valja tražiti i zadobivati svim nastojanjima. To je ujedno i navještaj koji ima odzvanjati i s krovova, a navještaj mira počiva na snažnim stupovima istine, pravde, ljubavi i slobode, o čemu je govorio Ivan XXIII. Poruke mira doista su i božanske i ljudske, isticao je Pavao VI.         Pozdrav upravo novogdišnji, a i blagoslov na kraju Mise prvoga dana u godini odzvanja tom znakovitom i nosivom riječi: mir, a i franjevački je pozdrav mir i dobro. To je ono najljepše što si možemo poželjeti za novu godinu i tu želju pretvoriti u molitvu. A Isusov uskrsni pozdrav jest Mir vama. To nam jedino On može dati. Stoga – vas potičem – nemojte se oglušiti na poziv pape Franje da molimo za PRAVDU I MIR po cijelome svijetu. OSOBITO vam tu nakanu stavljam na srce tijekom MOLITVENE OSMINE za jedinstvo kršćana OD 18 DO 25. SIJEČNJA koja će se odvijati pod geslom koje je uzeto iz Dj. Ap. 27 na 28 poglavlje, a glasi: „Iskazivahu nam nesvakidašnje gostoljublje“ (Dj 27, 18 – 28, 10). Ovo geslo i ove godine ima za cilj očuvanje postojećeg i postizanje potpunijeg stupnja jedinstva, a upravo je to utkano u sve naše emisije koje idu svakog prvog četvrtka u ovo večernje vrijeme na RM-ji pod nazivom ‘ da svi budu jedno!’