Skip to content

KOMENTAR NAKANA ZA TRAVANJE 2021. GODINE

Posted in NAKANE-ADORACIJA

U ovom PROLJETNOM MJESECU TRAVNJU – naši nas Hrvatski biskupi pozivaju i potiču: 

Da se po redovitome slavljenju sakramenta pomirenja izručujemo snazi Kristove pobjede nad grijehom te neprestano rastemo na putu vjere.

         To što nam naši biskupi preporučuju u molitve očiti je izraz svekolike njihove skrbi za naš duhovni napredak. Budući da smo svi mi dobro svjesni svoje grješnosti i 

da nam se vazda čistiti od grijeha i grješnih navika, Bog nam je dao na raspolaganje izvrsno sredstvo u sakramentu svete ispovijedi. Biskupi nam preporučuju da se u tom sakramentu izričito izručimo Kristovoj pobjedi. A Isus je svojim uskrsnućem pobijedio grijeh i u svakome od nas, te upravo na uskrsnu večer on predaje apostolima vlast odrešivanja od grijeha, a to znači primjenu te Isusove pobjede u našem iskrenom priznanju. To je doista dvostruko priznanje: i Isusove pobjede i naše grješnosti. Ta zbog nas grješnika je podnio muke velikoga petka, zbog nas se predao smrti da bismo mi živjeli snagom njegove smrti i uskrsnuća.

         Kako da onda ne pristupamo prijestolju milosti i milosrđa, kad nas na to lijepo podsjeća Poslanica Hebrejima? Koliko god se mi stidjeli pred samima sobom i koliko nam je god teško to priznati Bogu, a znamo da to činimo preko njegova zaređenoga službenika, toliko nam je sakrament ispovijedi, kako biskupi vele, ne samo pomoć za rast u vjeri, nego posebice i za rast u ljubavi prema onomu koji nas je toliko ljubio. Zapravo u ispovijedi susrećemo i milosrdnoga Oca koji nam oprašta prepoznajući u nama svoje dijete otkupljeno krvlju njegova Sina. Stoga se uskrsno otajstvo doista ostvaruje u svakoj ispovijedi, jer je na Uskrs Isus dahnuo u apostole Duha Svetoga za oproštenje grijeha, a svećenikova molitva prije odrješenja u ime Presvetoga Trojstva upravo tu Božju trojstvenost izražava: Bog, milosrdni Otac, koji je pomirio svijet smrću i uskrsnućem svojega Sina i poslao Duha Svetoga za oproštenje grijeha… Tom se molitvom također izriče da se odrješenje od grijeha zbiva u Crkvi, zajednici vjernika, po zaređenom svećeniku, pa se stoga u formuli odrješenja dodaje: Neka ti on po služenju Crkve udijeli oproštenje i mir.

         Tu također nalazimo i odgovor što ga je Isus dao Tomi koji nije vjerovao prvoj zajednici. No Toma je potom kapitulirao te vjernički Isusa priznao i Gospodinom i Bogom. On nije vidio Boga, nego čovjeka Isusa, a vjerovao je da je on Bog. U toj vjeri u Isusa, našega Boga, rastemo u zajednici vjernika, Crkvi, po svakoj svetoj ispovijedi. To što nam biskupi preporučuju u molitve odnosi se na sve nas, ali i na one koji zbog ne znam kojeg razloga odgađaju sakrament ispovijedi da bi, pomireni s Bogom, mogli živjeti u miru i radosti. Što se više ispovijeđu čistimo, to više jača naša vjera i naša ljubav i otvoreniji smo za nova Božja svjetla i nadahnuća za naš predani kršćanski život.

Stoga, potičući sve vjernike preko valova RM na odaziv našim biskupima da se po redovitome slavljenju sakramenta pomirenja izručujemo snazi Kristove pobjede nad grijehom te neprestano rastemo na putu vjere – i ja ću tumačeći ovu nakanu zaključiti s jednom kratkom molitvom:

‘O milostivi Bože, prosvijetli nas, jer znaš sve naše putove i motriš sve naše korake. Dođi, istinito Svjetlo, i rasprši tamu našega srca da vidimo što to u nama žalosti tebe i daj da se skrušena srca možemo pokajati za sve svoje grijehe, ispravno ih ispovjediti i ispraviti svoj život. Pošalji svoje svjetlo u našu dušu i pokaži nam sve ono što ne spada u naš kršćanski život. Pomozi nam svojom milošću, daj nam hrabrosti i snage da ih možemo izreći pred svećenikom, potpuno i ponizno  i tako steći savršeno oproštenje po tvojoj beskrajnoj dobroti. Amen.

Papa Franjo poziva da molimo za one koji riskiraju svoje živote boreći se za temeljna prava pod diktaturama, autoritarnim režimima, pa čak i u demokracijama u krizi.

Mnogima su poznate povijesne činjenice o nekim režimima koji su sebi pridavali gotovo božanske povlastice shvaćajući sebe kao vrhovna mjerila sve stvarnosti.  Nekada su to bili sustavi robovlasništva, feudalizma, da bi onda različitim revolucijama drugi preuzeli jednaka ponašanja i potlačivanja drugih. Oni pak koji su zastupali takav način vladavine nerijetko su bili vrlo vješti u načinu izražavanja uvjeravajući  kako su upravo oni pozvani usrećiti čovječanstvo, a sve pak to s nakanom da im se priklone. 

         Takvi totalitarni režimi ne samo da su željeli gospodariti materijalnim dobrima, nego su htjeli porobiti i ljudske duše. Stoga su svakoga koji se zauzimao za istinsku slobodu i prava svakog čovjeka doživljavali kao neprijatelja kojega se na sve moguće načine valja odstraniti svim mogućim sredstvima. Zanimljivo je, međutim, da i u takozvanim demokracijama, gdje se ističe sloboda pojedinaca, ta sloboda nekih glasnih zagovornika različitih ideja koje nisu sukladne s našom ljudskom naravi biva razlogom da se napada sloboda drugih koji ne misle kao oni. To se posebice očituje kad je riječ o nekim gorućim moralnim pitanjima. Kao da se zaboravljaju temeljna ljudska prava i toliko puta ponavaljane međunarodne deklaracije o tim pravima. Kad se papa na njih poziva te na njih upozorava, on to čini vodeći brigu o dostojanstvu svakog ljudskog bića od začeća do prirodne smrti. 

         Jednako tako, osim prava, Papa ističe i dužnosti, što uostalom i dokumenti o ljudkim pravima također ističu za usklađivanje međuljudskim odnosa u društvu. Promatrajući, međutim, sve moguće nazovi demokratske rasprave o pravima, jedva da se itko dotakne obveza. No iz svega biva razvidno da takvima postaje obveza samo jedna: predati se uživalačkim instinktima koja bi drugi bili dužni poštivati. Zato Papa također u svojim enciklikama jednostavno govori, da svi imaju pravo na sreću života i sreću međusobnoga poštovanja. Tko na tome inzistira često biva ismijan, pa i proganjan pod različitim vidicima, pa zato Papa Franjo želi da za takve koji osobito s evanđeoskog motrišta nastoje svoje djelovanje usmjeriti prema dostojanstvu svake ljudske osobe sa svim njezinim pravima ovoga mjeseca zajedno s njim molimo za svu potrebnu jakost i hrabrost. Stoga i mi molimo:

GOSPODINE, pomozi onima koji su zaslijepljeni pohlepom i požudom, koji gaze ljudska prava i dostojanstvo naše braće i sestara. Pomozi im da se oslobode svojih okova mržnje i pohlepe, da ponovno postanu čovječni i da nasljeduju tvoju ljubaznost i velikodušnost. Pomozi nam uvijek da budemo poput tebe, osobito kada se osjećamo iskušavanima da odbacimo druge ili da ih čak zlostavljamo. Bože naš, izlij svoje milosrdno svjetlo u naš nevoljni svijet. Neka preplavi najmračnije sjene. Donesi spasenje nedužnima koji trpe grješno zlostavljanje.Donesi obraćenje potpuno izgubljenim dušama koji ih drže zatočenima i iskorištavaju ih. Daj nam svima snage da rastemo u istinskoj slobodi, ljubavi prema Tebi, jednih prema drugima i prema našem zajedničkom domu. Amen.